Između Hrvatske i Srbije nalazi se samoproglašena mikronacija. Znate li o čemu je riječ?

Češki političar Vít Jedlička došao je ovamo 2015. godine i podigao zastavu proglasivši Slobodnu Republiku Liberland. Međutim, i Hrvatska i Srbija odbacile su taj čin.

Za sve je “kriv” Dunav

U prošlosti je ovo područje pripadalo Jugoslaviji, no nakon njezina raspada 1990-ih Hrvatska i Srbija postale su neovisne države.

Rijeka Dunav postala je granica između dviju država. Međutim, s vremenom je Dunav promijenio svoj tok. Hrvatska želi da se granica određuje prema starom koritu rijeke, što bi značilo da bi ti komadi zemlje pripali Hrvatskoj.

Srbija, s druge strane, želi slijediti sadašnji tok rijeke, tvrdeći da su te zemlje njezine. Kada bi Hrvatska prihvatila Liberland, to bi značilo da pristaje na sadašnju riječnu granicu, a kada bi ga prihvatila Srbija, to bi značilo da pristaje na staru riječnu granicu.

Gornja Siga

Slobodna Republika Liberland samoproglašena je mikronacija smještena na nenaseljenoj i spornoj parceli zemlje (poznatoj kao Gornja Siga) na zapadnoj obali Dunava, između Hrvatske i Srbije.

Ključne činjenice o Liberlandu

• Status: Liberland je samoproglašena mikronacija i nijedna država članica Ujedinjenih naroda ne priznaje ga kao suverenu državu.
  
• Lokacija i veličina: Područje je veliko otprilike 7 četvornih kilometara (2,7 četvornih milja) te se radi o šumovitoj poplavnoj ravnici s minimalnom infrastrukturom.
  
• Osnova zahtjeva: Zahtjev se temelji na graničnom sporu između Hrvatske i Srbije. Srbija tvrdi da granica ide sredinom današnjeg toka Dunava, dok Hrvatska tvrdi da prati stari tok rijeke iz 19. stoljeća. Zbog tog neslaganja područje Gornje Sige predstavlja džep zemlje koji nijedna država službeno ne smatra svojim (osnivači Liberlanda tvrde da je riječ o terra nullius, odnosno „ničijoj zemlji“).
  
• Administracija i pristup: Područje je pod upravom Hrvatske od Domovinskog rata, a hrvatska policija uglavnom blokira pristup zemljištu, često privodeći one koji pokušaju ilegalno ući s hrvatske strane. Međutim, od kolovoza 2023. godine pripadnici Liberlanda imaju kontinuiranu, iako povremeno otežanu, prisutnost na teritoriju, uz pristup pod policijskim nadzorom.

• Vlada i zajednica: Liberland ima samoproglašenog predsjednika (Vít Jedlička), ustav, zastavu i predloženu strukturu vlasti koja koristi blockchain tehnologiju. Zaprimio je stotine tisuća zahtjeva za državljanstvo, a krajem 2023. godine imao je gotovo 1.000 odobrenih državljana.
  
• Međunarodni odnosi: Iako nema formalno priznanje UN-a, Liberland je uspostavio neformalne ili prijateljske odnose te potpisao memorandume o razumijevanju s nekim djelomično priznatim državama ili regionalnim vlastima, poput Somalilanda, kao i s pojedinim političkim akterima u Argentini i El Salvadoru.

Zaključno, Liberland postoji zbog neobičnog graničnog spora, ali ostaje samoproglašena mikronacija bez međunarodnog priznanja kao suverena država.